Međunarodni festival pozorišta za djecu: Gran pri predstavi „Želim da budem normalan“

BANJALUKA – Gran pri 24. Međunarodnog festivala pozorišta za djecu, koji je u Dječijem pozorišu Republike Srpske održan od 5. do 11. oktobra, dodijeljen je predstavi „Želim da budem normalan“ Dečijeg pozorišta Subotica.
Žiri, koji je radio u sastavu dramaturg Željko Hubač, glumica Svjetlana Andrić i reditelj Branislava Stefanović, u obrazloženju navodi da ovu uzbudljivu predstavu krasi skladna i ujednačena igra cijelog ansambla, nadahnuta, inventivna i promišljena režija.
„U ovoj predstavi se izuzetno vodilo računa o znakovitosti scenskog prostora, posebno na planu dizajna svjetla, a dizajn zvuka je upotpunjavao konstantno vibrantnu scensku atmosferu. Kompleksan na semantičkom, a posebno na idejnom planu, kvalitetno napisan dramski tekst, glumci su iznijeli na scenu u precizno formiranom tempu, koji je u stalnim izmjenama ritma gradirao ka katarzičnom kraju, koji pak ideju traženja ljepote u srcu čini savremenom, uzbudljivom, opominjućom i snažnom na svakom planu percepcije predstave“, stav je žirija.
Pored glavne, žiri je dodijelio i nagradu za najbolju režiju, koja je pripala Aleksandru Nikoliću za predstavu „Bajka o tihom princu i tužnoj princezi“ Malog pozorišta „Duško Radović“ Beograd.
„Glumačka igra i razumijevanje žanra na granici stepapa i brehtovski oneobičavajuće dvostrukosti lika glumac/čovjek vs. glumac/lutka čini teatarsku srž ‘Tihog princa…’. Rediteljski postupak Aleksandra Nikolića satkan je od kontrasta koji se na prvi pogled ne uočava: dvije linije koje se ravnopravno sijeku, maštovita animacija lutke i svih objekata koji čine svijet ove bajke s jedne, i linija glumca koji nam ovu priču priča s druge strane“, stoji u obrazloženju žirija.
Pet ravnopravnih glumačkih nagrada otputovalo je u Bugarsku, Srbiju, Rumuniju i Španiju.
„Glumačka nagrada se dođeljuje Radineli Totevoj za uloge u predstavi ‘Snježana’ Državnog lutkarskog pozorišta Ruse, Bugarska. Nesporne glumačke sposobnosti Radinele Toteve, koje su kroz dobar edukativni proces izrasle u vještinu scenske uvjerljivosti, krase ovu mladu glumicu, koja će, nadamo se, izrasti u vremenu pred njom, navodi žiri.
Glumac Marko Vujević takođe je nagrađen za ulogu Rudolfa u predstavi „Želim da budem normalan“, Dečijeg pozorišta Subotica, Srbija.
„Marko Vujević uvjerljivo i ‘u jednom dahu’ igra lik Rudolfa, na način da širokim dijapazonom glumačkih i mnogih drugih scenskih relevantnih sredstava vodi publiku od komičkog efekta do melodramskog ganuća i nazad, empatirajući emocije širokog dijapazona. Ovom prilikom bismo željeli da istaknemo da on u svojoj odličnoj glumačkoj kreaciji pokazuje i izuzetnu posvećenost kolektivnoj igri, poštujući cjelinu, što je značajna teatarska vrijednost“, pojasnio je žiri svoju odluku.
Glumačka nagrada dodijeljena je i Mladenu Vukoviću za uloge u predstavi „Bajka o tihom princu i tužnoj princezi“, Malog pozorišta „Duško Radović“ Beograd, Srbija.
„Rijetko kada se dešava da jedan glumac u svom scenskom izrazu pokaže tako veliki emotivni spektar koji je do u detalj saobrazan sa jasno formulisanim rediteljskim postupkom, te da inače preciznu dramsku akciju svojim glumačkim potencijalima značajno unaprijedi na planu dramske atrakcije. Od početka do kraja predstave Mladen Vuković pokazuje kontinuiranu glumačku disciplinu koja ovu predstavu dovodi na razinu izuzetno kvalitetnog umjetničkog djela“, objašnjava žiri svoju odluku.
Glumačku nagradu dobila je i Dorotja Balog za ulogu Mravlje kraljice u predstavi „Zanimljiva činjenica“, Lutkarskog pozorišta „Pak“ Kluž-Napoka, Rumunija.
„Dorotja Balog veoma vješto koristi svoj nesumnjivi glumački dar na planu animacije lutke. U rediteljskom postupku koji od glumca traži da tehniku vođenja lutke nadogradi svim aspektima glumačke igre, Dorotja je pronašla osobenu ravnotežu u scenskom izrazu koja vrlo uvjerljivo prenosi emocije sa glumčevog lica na lutku, ali i obratno“, navedeno je dalje u obrazloženju.
I Marija Andres dobitnica je glumačke nagrade za uloge u predstavi „Nježno“, Teatra „Marija Andres“ Aldaia, Španija.
„Jednostavnost u scenskom izrazu i sposobnost da diskretnim sredstvima jasno ispolji autorski stav značajni su za kvalitet kompleksne glumačke igre Marije Andres, koja pripada onom tipu glumaca koji svoj voluminozan raspon sredstava nastoji da na sceni ispolji uvijek nenametljivo, suzdržano, a uvjerljivo“, stav je žirija o igri Andresove.
Nagrada „Dragan Banjac“ za najkomičniju glumačku igru dodijeljena je Isluru Minkejevu za ulogu Patka u predstavi „Patka sivovratka“, Državnog akademskog pozorišta lutaka „Ekijat“ Kazanj, Tatarstan.
„Vještom glumcu je potreban sasvim mali prostor da efektno iskoristi mogućnost žanra. Važno je za cjelinu da on u toj kreaciji vodi računa da ne baruši strukturu predstave, što je Islur Minkejev uspio, podarivši pritom publici zadovoljstvo uživanja u osobenom komičkom daru“, naveo je žiri.
Dodijeljene su i specijalne nagrade – Riti Gobi, za predstavu „Avanture oblačenja“ Teatra „Gobi Dens“ Budimpešta, Mađarska, Imeldi Vereš za ulogu mišice Grete u predstavi „Želim da budem normalna“, Dečije pozorište Subotica, Srbija, Mojci Špik i Tadeju Pišeku za partnersku igru u predstavi „Padnem ja, skočiš ti“, Teatar „Institut Godo“ Ljubljana, Slovenija, te predstavi „U zemlji sumraka“ Pozorišta lutaka „Titut“ Stokholm, Švedska, za umjetnički relevantan društveni angažman.
Nagrada za muziku dodijeljena je Safouri Safavi za predstavu „U zemlji sumraka“, Pozorišta lutaka „Titut“ Stokholm, Švedska.
„Od zvukova izmaštanih u sobi jednog đečaka stvorena je muzika ove nježne priče koja govori o snazi dječije mašte. Koristeći komponovanu snimljenu muziku, glumce koji, u izbalansiranom miksu uživo pjevaju, kreiraju foli-efekte, koriste reverberaciju i elemente scenografije kao perkusionističke instrumente dizajn zvuka ove nježne priče podstiče i razvija dječiju maštu“, navodi žiri.
Nagrada za najbolju scenografiju dodijeljena je Ljubenu Genovu, Tanji i Georgi Paševu za predstavu „Snježana“, Državnog lutkarskog pozorišta Ruse, Bugarska.
„Lako je reći, ali je teško stvoriti scenografiju koja nije samo slika i čija se svojstva ne iscrpljuju u vizuelnoj ravni. Mišljenje prostorom (definicija suštine scenografskog umijeća) izdvojilo je ovu predstavu od mnogih koje su vizuelno i bogatije i razvijenije, i na prvi pogled možda primamljivije. Ali, prostor u ‘Snježani’ govori jezikom cjelovitog dramskog postupka, koji u funkciji i ritma i vremena i žanra ove putujuće pučke bajke stvara uvjerljivu cjelinu“, zaključuje žiri.
U okviru takmičarskog programa 24. izdanja Međunarodnog festivala pozorišta za djecu, publika i žiri gledali su 12 predstava iz pozorišta 11 zemalja: Tatarstana (republike u sastavu Ruske Federacije), Mađarske, Belgije, Portugala, Španije, Srbije, Rumunije, Francuske, Slovenije, Bugarske i Švedske.
Festival je zatvorila predstava „Zaboravljena priča“ Dječijeg pozorišta Republike Srpske.